Novosti

Radnici u trgovini svojim poslodavcima poklanjaju stotine miliona KM godišnje na ime prekovremenog rada!

Na poziv SDP BiH, STBiH je uzeo učešće u Inicijativi za donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH kojim bi se zabranio rad nedeljom u trgovini. Kroz ovu inicijativu, cilj nam je otvoriti za nas najbitnija pitanja neplaćenog prekovremenog rada i rada u dane praznika. Na tribini koja je održana 20.12.2018. prihvaćen je prijedlog STBiH da dio ove inicijative bude i zabrana rada u dane praznika, te donošenje efektivnih kontrolnih mehanizama u tu svrhu.

Prekovremeni rad u trgovini je svugdje u svijetu gorući problem ovog sektora. U BIH je on ozbiljniji i teži upravo zbog činjenica da je većina tih sati neplaćena ali uz sve to i nepriznata od strane poslodavca.

Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti STBIH je rezimirajući rezultate rada u 2018. došao do podatka da je od 547 slučajeva kršenja radničkih prava kojima se bavio u ovoj godini i zbog kojih su se radnici obratili STBIH za pomoć, čak 264 slučajeva vezano za radno vrijeme i to 105 slučajeva neplaćenog prekovremenog rada, 72 slučajeva kršenja prava na slobodan dan u sedmice, 44 slučaja kršenja prava na godišnji odmor te 43 slučaja problema sa korištenjem dnevne pauze.

Dok je ranijih godina mobing bio problem u porastu u trgovini, sada je po učestalosti ali i u problemima koji nastaju prilikom pokušaja rješavanja ovog problema prioritet za STBIH upravo prekovremni neplaćeni rad. Radno zakonodavstvo u BIH je jasno regulisalo pojam trajanje i preraspodjelu radnog vremena kao i prekovremni rad i način evidencije i obračuna istog. Međutim ova rješenja kao i njihova primjena u praksi dovode do alarmantnih pokazatelja o stotinama hiljada KM koje završe u džepovima poslodavaca a koji su direktan poklon radnika koji konstantno rade prekovremeno.

Kao ilustraciju ovog problema STBIH je uzeo vrlo često pojavu u BH trgovini danas a koja je predmet velikog spora sa socijalnim partnerima i tiče se različitog tumačenja prekovremenog rada, odnosno početka i kraja radnog vremena radnika. Poslodavci smatraju da se radno vrijeme računa od otvaranja do zatvaranja prodavnica za kupce. STBiH s druge strane smatra da je neophodno radno vrijeme računati od dolaska radnika u prodavnicu do odlaska radnika iz prodavnice.

Poslodavci ne žele radniku priznati u radno vrijeme vrijeme koje je utrošio u pripremu za rad (npr. zaduživanje blagajne) odnosno razduživanje smjene u smislu čišćenja prodavnice i razduživanja blagajne.

Po saznanjima koje STBiH ima na ovaj način radnik poslodavcu pokloni 45 min. dnevno, odnosno 4,5 h sedmično ili 18 sati mjesečno što po prostom obračunu minimalne satnice iznosi 41,58 KM. Na ovaj način jedan radnik u trgovini poslodavcu pokloni 500,00 KM na godišnjem nivou po osnovu prekovremenih sati koje poslodavci čak i ne smatraju prekovremnim radom.

Od 150.000 radnika  u BiH, STBIH pretpostavlja  da 2/3 radnika radi na gore navedeni način tako da poslodavci od strane radnika dobiju  cca 50 miliona KM na godišnjem nivou. Sve ovo je izračun na bazi minimalne satnice bez zakonom propisanog uvećanja koji je obavezno za prekovremene sate. Kad se na sve ovo dodaju stvarni prekovremni sati, te rad u dane praznika, vrlo lako se može doći do broja od više stotina miliona KM koje poslodavci u ovom sektoru inkasiraju na ime prekovremnog neplaćenog  rada.

Ovo pitanje će STBIH staviti kao prioritetno u svojim aktivnostima u 2019. godini i u skladu s tim tražiti konkretna  rješenja i to prema Udruženju poslodavaca u smislu povećanja iznosa dodataka na plaću kroz Kolektivni ugovor, ali i prema zakonodavnoj vlasti u smislu izmjena Zakona o radu i propisivanja kazni za firme koje rade u dane koji su propisani kao neradni dani.

STBIH podržava sve inicijative koje se pokreću u smislu skretanja pažnje na probleme koje imaju radnici i radnice u ovom sektoru kada je u pitanju neplaćeni prekovremeni rad, kao i u smislu novih rješenja i izmjena zakona koji regulišu ova pitanja, a sa svoje strane smo spremni u istim aktivno i učestvovati.