ŽENE I TRŽIŠTE RADA

SA FOKUSOM NA ISTOČNU I ZAPADNU HERCEGOVINU

Istraživanje kao jedan od osnovnih oblika ispitivanja trenutnog stanja postalo je jedna od prioritetnih aktivnosti u okviru Mreže žena BiH,ono je bilo osnov za niz pozitivnih promjena koje je pokrenula Sekcija žena STBiH i samim tim bilo podstrek da se napravi jedno sveobuhvatno istraživanje medu populacijom žena u sindikalnom clanstvu.

Prilikom ovog istraživanja nastojalo se odgovoriti na niz pitanja kao što cete vidjeti od rezultata u prilogu,ali istovremeno i dotaci jednu regiju koja je gotovo potpuno zanemarena u sindikalnom clanstvu,te samim tim i nezastupljena u istom.
Bez obzira na cinjenicu da su problemi žena na tržištu rada u oba entiteta gotovo identicni,istraživanje je pokazalo da se interesi itekako razlikuju ali i stavovi i videnja,iako je zajednicka odlika univerzalan pesimizam pri pogledu na trenutno stanje u ekonomiji zemlje.Ono što svakako raduje je vjera u ideju sindikalizma kao i snaga i volja da se ucini nešto na promjenama koja je evidentna u priloženim odgovorima.
Istraživanje je provedeno u regiji Hercegovine sa fokusom na zapadnu i istocnu Hercegovinu.Komisija koja je radila na ovom istraživanju sastoji se od osoblja FIET/UNI Projekta za BIH i volontera Mreže žena BIH.
Podjeljeno je ukupno 500 upitnika.Od tog broja Komisija u slijedecem sastavu: Želja Grubišic,Devleta Balalaic,Fikret Plivcic i Mersiha Beširovic su u konacnu analizu uvrstili rezultate 250 upitnika uzimajuci u obzir da je 24 upitnika nevažeca zbog nekorektnosti koje je komisija ustanovila.
I ovo istraživanje kao i vecina aktivnosti koje su provedene dosad medu ženama u sindikalnom pokretu pokazuju još jednom da je upravo ova populacijska grupa ta pokretacka snaga na tržištu rada koja je više nego sposobna i voljna biti nosilac promjena na bolje.

Za uspijeh ovog istraživanja umnogome je zaslužan i Sindikat finansijskih radnika Švedske,Finansforbundet,koje je sponzorisalo isto.

Koristimo ovu priliku da se zahvalimo našim kolegama iz Finansforbundeta na svesrdnoj podršci aktivnostima Mreže žena BIH uopšte.
U ime FIET/UNI Projekta za BIH i Mreže žena BIH:
Mersiha Beširovic
Za razliku od dosadašnjih istraživanja,koje je provela Sekcija žena STBiH u okviru Mreže žena BiH, rezultati ovog istraživanja pokazuju da je grupa u fokusu bila upravo ona krizna populacijska grupa-žene u dobi izmedu 18-35 godina.Upravo ta grupa je ona u koju sindikalni pokret BiH polaže najvece nade ali istovremeno to je i grupa koju je najteže privuci u sindikat.Od ukupno 250 ispitanica njih 29% u Federaciji BIH(FBIH) i 28% u republici Srpskoj(RS) pripada upravo ovoj grupu.Ta grupa je ujedno i najzastupljenija u provedenom istraživanju.

Ako se uzme u obzir radni status ispitanica,suprotno ocekivanju vecina ispitanica na srecu su zaposlene i to njih 68,3% u FBIH i cak 84,3% u RS. Vecinom zaposlenje se zasniva na još uvijek prisutnom društvenom sektoru i to u FBIH cak 49% ispitanica a u RS njih 66,6%. U FBIH od ukupnog broja ispitanih žena njih cak 13,4%radi u stranim firmama dok u RS takvih nema.

ŽENE I SINDIKAT
Članstvo u sindikatu je takoder bio predmet istraživanja koje je pokazalo da je situacija u RS po tom pitanju barem medu ispitanicama puno bolja.Njih 78% su clanice sindikata u RS nasuprot 47% clanica sindikata u FBIH.Razloge za nepovjerenje u clanstvo u sindikatu ispitanice uglavnom nalaze u nedostatku same potrebe za clanstvom(njih 35% u FBIH i cak 42% u RS)Medutim, velika grupa ispitanica ne želi komentirati svoje neclanstvo(u FBIH njih 33,3% i 42,8% u RS)
Članstvo u sindikatu
Imidž sindikata je umnogome narušen u posljednjih niz godina.Svakodnevno se sindikalni organizatori suocavaju sa problemom nedostatka povjerenja u sposobnost sindikata da zaštiti i adekvatno zastupa prava radnika.
Ovo istraživanje pokazuje da i žene na tržištu rada u BIH nemaju baš puno povjerenja da je sindikat repsektabilna i povjerenja vrijedna institucija. Njih 50% u RS ipak vjeruju da je sindikat sposoban da odgovori zahtjevima svog clanstva.Situacija u sindikalnom pokretu FBIH kako pokazuje ovo istraživanje nije ni malo optimisticna.Cak 48,6%ispitanih smatra da sindikat nije sposoban da odgovori na zahtjeve clanstva nasuprot 31,6% njih koje ipak vjeruju u snagu sindikata.
Za sve one koje citaju ovu analizu dužni smo pojasniti da je upravo regija zapadna Hercegovina izvor najveceg nepovjerenja u sindikalni pokret BiH uopšte. Problemi sa kojima se suocava sindikalni pokret kad se govori upravo o ovoj regiji još jednom su evidentni i u rezultatima ove analize.Samo jedinstvenost može biti odgovor na nemoc koju sindikat danas ima.Sudeci po ovim rezultatima to još uvijek nije moguce.

Žene su nepovjerljive i prema angažmanu u sindikatu i njih cak 67% u FBIH ne bi prihvatilo ponudenu funkciju u sindikatu kao ni 47%žena u RS.
Od onih ispitanica koje su se izjasnile da bi se ipak angažirale na izvršnim i upravnim funkcijama sindikata, cak 90% u FBIH smatra da bi jedini razlog njihovog angažmana bila uvjerenost u licne sposobnosti.
Vecina žena koje svoju buducnost vide u aktivnom angažmanu u sindikatu RS 33% njih razlog vide u tome što vjeruju u svoje sposbnosti i isto toliko vjeruju u sam vid sindikalne borbe kao adekvatan.

Članstvo u sindikatu je takoder bio predmet istraživanja koje je pokazalo da je situacija u RS po tom pitanju barem medu ispitanicama puno bolja.Njih 78% su clanice sindikata u RS nasuprot 47% clanica sindikata u FBIH.Razloge za nepovjerenje u clanstvo u sindikatu ispitanice uglavnom nalaze u nedostatku same potrebe za clanstvom(njih 35% u FBIH i cak 42% u RS)Medutim, velika grupa ispitanica ne želi komentirati svoje neclanstvo(u FBIH njih 33,3% i 42,8% u RS)

Pitanje sindikalnog clanstva i videnja sindikata od strane ispitanih žena u istocnoj i zapadnoj Hercegovini zaokružicemo pitanjem samih sindikalnih aktivnosti.

Naime, jedno od pitanja koje smo postavili ispitanicama jeste da ocjene efektivnost pojedinih aktivnosti sindikata,odnosno da navedu one aktivnosti koje smatraju uspješnim i efektivnim.

33%ispitanica u FBIH smatra za najefektivniji oblik sindikalnih aktivnosti upravo borbu za radnicka prava.NJih cak 28% nema komentar. U RS ispitanice su takoder veoma neodlucne ali istovremeno i najviše koristi vide upravo od edukacije (njih 31,2%).

ŽENE I TRŽIŠTE RADA
Osnovni predmet ovog istraživanja bilo je pitanje problema na radnom mjestu i prioriteta prilikom zapošljavanja za žene u regiji Hercegovine.Na osnovu rezultata koje je pokazalo ovo istraživanje jedan od najvecih problema za žene u FBIH su uslovi rada pod kojim se podrazumjevaju zahtjevi koje poslodavci postavljaju pred svoje uposlenice.23% u FBIh i cak 34% u RS žene vide svoj problem upravo u ovome.Rad na crno je takoder veoma visoko zastupljen u problemima žena u FBIH.
Najveci procenat ipak u oba entiteta otpada upravo na diskirminaciju na radnom mjestu.U ovom slucaju diskriminacija ukljucuje od najalkših oblika kakvi su loši odnosi sa poslodavcem do teških oblika kakvi su direktno seksualno nasilje. Sinidkalni pokret uopšte duži niz godina negira postojanje direktne diskriminacije,zvanicna statistik ne raspolaže primjerima takve vrste.Tim prije ovo istraživanje dobija na vrijednosti jer pruža konkretne i evidentne dokaze istog i to u regiji koja je potpuno nezatsupljena u sindikalnom pokretu.20% žena u FBIH i 2% njih u RS izjavile su da su se dosada barem jednom suocile sa direktnom diskriminacijom na svom radnom mjestu.

Raduje ipak podatak da u FBIH ima citavih 1,3% žena koje nemaju nikakvih problema na radnom mjestu.Dosad dokazana cinjenica da žene nisu ipak veoma zainteresirane da ucestvuju u ovakvim i slicnim aktivnostima,pokazuje se i prilikom ovog pitanja.Njih 13% u FBIH i 15,6% u RS nemaju komentar

Ovaj posljednji podatak najbolje oslikava potrebu za provodenjem ovakvih i slicnih aktivnosti kako bi se medu ženskompopulacijom prihvatio stav o neophodnosti istraživackog rada u sindikatu ali i motivacija da se licnim doprinososm isro unapredejue u efektivno i mocno sindikalno orude.
Zapošljavanje kao kategorija takoder je bilo u središtu ovog projekta.U zemlji gdje se zvanicni podaci o stepenu nezaposlenosti procjenjuju na 48% a istovremeno isti negiraju od strane medunarodnih institucija i nevladinih organizacija jer zanemaruju neformlani sektor koje ovaj stepen smanjuje na nešto više od 26%,naš cilj je bio odgovoriti na pitanje šta je prioritet za žene u potrazi za posao.
Sigurnost radnog mjesta osnovni je kriterij koji žene postavljaju prilikom zapošljavanja u oba entiteta.53% u RS i 59% u FBIH smatraju upravo to najvecim prioritetom.Dobra placa je isto tako visoko rangirana dok se za radno vrijeme kao prioritet izjasnilo tek 6% žena u RS i 10% žena u FBIH.
Ono što svakako obeshrabruje sa sindikalnog stanovišta jeste jako mali procenat koji su žene stavile na karijeru – svega 1% žena u FBIH i 0% žena u RS.

ŽENE I EKONOMIJA U BIH
Podatak kako je ekonomska situacija u BiH danas jako loša culi smo nebrojeno mnogo puta u raznim prilikama.Ovo istraživanje samo potvrduje opšti pesimizam medu ženskom populacijom kada je rijec o ekonomskom okruženju Odgovori koje su ponudile ispitanice na pitanje kako vide ekonomsku situaciju u zemlji krecu se od loše do katastrofalne.u RS 12,5% njih smatra da je osnovni razlog za to u radu na crno dok u FBIH vecina žena osnovni razlog vidi u nezaposlenosti (njih 44%).Kriminal i korupcija takoder su jedan od bitnih razloga.Velika vecina ispitanica naravno kao i u prethodnim pitanjima ne želi komentirati razloge.
Kada se govori o rješenjima najveca vecina ispitanica ne vidi rješenje ili ga ne želi komentirati.Ipak raduje podatak da cak 30,2% žena u FBIH rješenje vide u otvaranju novih radnih mjesta kao i 19% žena u RS.14% žena u FBIH i 9,3% žena u RS su za promjene vlasti i u tome vide rješenje teške ekonomske situacije u zemlji.

ZAKLJUČAK
Na osnovu svega gore navedenog sa sigurnošcu možemo reci da je ženska populacija u regiji Hercegovine ipak nevoljko pristala ucestvovati u ovom projektu. Odgovori tipa nemam komentar ili ne znam prisutni su u skoro svim rezultatima i to u veoma velikom ako ne i najvecem procentu.Sindikalni pokret kao takav ima pred sobom zaista veliki izazov – kako motivirati ovo clanstvo koje jeste i mora biti prioritetno u ukupnom sindikalnom clanstvu za aktivniji angažman? Nadati se da ce ovo istraživanje poslužiti kao podstrek za investiranje dodatnih napora u organizovanje i aktiviranje žena iz ove regije. Kao dokaz tome su i podaci o povjerenju koje žene ove regije imaju u sposobnosti i snagu sinidkalnog pokreta.Podaci o diskriminaciji na radnom mjestu trebale bi poslužiti kao baza za buduce aktivnosti raznih sekcija žena pa cak i projekata.

Sve ovo kao i još niz drugih podataka koje je pružilo ovo istraživanje dovoljno jasno ocrtava trenutnu situaciju medu zaposlenicima u ovoj regiji ali i daju snažne razloge za intenziviranje napora na afirmaciji i animiranju istih kako u sindikalnom clanstvu tako i u odlucujucim tijelima sindikata.